Prah za rušenje dolazi u obliku sivog praha koji je sastavljen od anorganskih komponenti. Ne sadrži štetne elemente. Sastoji se od kalcijevog oksida i anorganskih komponenti.
Sio2 | Al2O3 | Fe2O3 | CaO | Ukupno |
5.1 | 1.6 | 2.5 | 89.6 | 98.8 |
Sastavine u %
A) Rastezna napetost povećava se za više od 30 N/mm². Općenito, potrebna tlačna opterećenja stijena kako bi došlo do loma kreću se od 100 do 200 N/mm², a za beton od 15 do 50 N/mm². Međutim, potrebna napetost za rastezni lom je vrlo mala i kreće se od 4 do 7 N/mm² za stijene i 1,5 do 3 N/mm² za beton. Budući da djelovanje praha za rušenje temelji na rasteznim lomovima, moguće je njime lomiti sve vrste stijena i betona, ako su rupe pravilno izbušene.
B) Veći promjer rupe rezultira većom rasteznom napetosti prilikom djelovanja sredstva.
C) Promjene učinka praha za rušenje vrlo su male kada je omjer vode u okolini sredstva oko 30%, no tlak se smanjuje kada se omjer vode pravilno poveća ili smanji.
D) Rastezna napetost po dubini bušotine je gotovo konstantna, osim u blizini ulaza u bušotinu. Općenito, ulaz u bušotinu ima malo utjecaja na rasteznu napetost po dubini, ako je bušotina dovoljno duboka.
E) Kada se prah za rušenje pravilno koristi unutar parametara navedenih u uvjetima korištenja, ne dolazi do izbacivanja sredstva iz bušotine zbog proizvedene topline uzrokovane jakim trenjem i prianjanjem sredstva na gornju površinu bušotine.
a) Prah za rušenje postiže najveći tlak nakon 24 sata djelovanja, ali i nakon tog vremena tlak još raste.
b) Tlak praha za rušenje opada ako se poveća omjer sredstva s vodom.
c) Napetost praha za rušenje raste s porastom temperature.
d) Napetost praha za rušenje raste s povećanjem promjera bušotine.